Kako je nastala Zemlja i prvi tragovi života

Prema većini znanstvenika stvaranje svemira započelo je ¨Velikim praskom¨ prije 13.7 milijardi godina.
Nakon eksplozije nastalo je mnoštvo zvijezda, a među njima i Sunce.
Sunčev sustav čini osam planeta, od kojih je jedan Zemlja.
Zemlja se kao planet oblikovala prije 4,6 milijardi godina.
Smatra se da je na početku bila velika užarena kugla koja se postepeno hladila, ali o tome se još raspravlja u geološkim krugovima.
Hlađenjem je na površini nastala čvrsta kora, koja i danas pluta na polutekućoj unutrašnjosti.
Nemirna površina Zemlje stalno je mjenjala izgled neprekidnim eksplozijama i vulkanskim erupcijama.
Plinovi i prašina koji su se stvarali u tim procesima zadržavali su se uz površinu zahvaljujući privlačnoj sili (sila) Zemlje, gravitaciji.
Tako je pomalo nastajala praatmosfera sačinjena od vodene pare, prašine i ostalih plinova (voda, para, prašina, plin).
Vodena se para u atmosferi hladila i padala na Zemlju u obliku kiše.
Tijekom milijuna godina neprekidnih oborina počinju se stvarati praoceani koji polako prekrivaju sve veću površinu Zemlje.
Prije 3,5 milijardi godina kopno nije bilo podijeljeno na kontinente, a praoceani su bili vrući.
Većina tvari koje izgrađuju neživu prirodu (anorganske tvari) u tadašnjim su uvjetima Zemlje, kao što su vulkanske erupcije, ultraljubičaste zrake i električna pražnjena, mogle oblikovati tvari koje izgrađuju živa bića (organske tvari).
Različita su mišljenja o mjestu nastanka jednostavnih organskih tvari.
Mogle su doći meteorima iz svemira, nastati u atmosferi, u plitkim dijelovima oceana ili u odušcima morskih dubina.
Jednostavne organske tvari udruživale su se u sve složenije tvari pod utjecajem svjetlosne i toplinske energije (svjetlo, toplina, energija).
Tako su nastale prve bjelančevine, masti i složenije nukleinske kiseline (bjelančevina, kiselina).
Pretpostavlja se da su se vremenom pojavile molekule koje su se mogle samoumnažati, što je uvjet za održavanje života.
U određenim uvjetima molekule su se mogle početi udruživati, a oko njih se vjerojatno stvorila prva tanka opna.
U zapadnoj Australiji je pronađen fosil star 3,5 milijardi godina, a sastoji se od stanica modrozelenih bakterija (cijanobakterija).
Ovi organizmi nisu imali potpuno izgrađenu stanicu, već su imali jezgrin materijal koji nije okružen jezgrinom ovojnicom.
Modrozelene bakterije mogu same sebi stvarati hranu procesom fotosinteze iako nemaju kloropaste već samo klorofil.
To su bili prvi proizvođači organske tvari na Zemlji.



OSTAVI KOMENTAR

Your email address will not be published. Required fields are marked *